Svetska organizacija za zdravlje životinja (World Animal Health Organization – WOAH) objavila tehnički izveštaj o stanju zdravlja životinja u svetu 2026. – „Globalni pregled zdravlja životinja u svetu koji se menja“ (World Organisation for Animal Health (2026). – The State of the World’s Animal Health 2026. – A global overview of animal health in a changing world)

Svetska organizacija za zdravlje životinja (World Animal Health Organization – WOAH) objavila tehnički izveštaj o stanju zdravlja životinja u svetu 2026. – „Globalni pregled zdravlja životinja u svetu koji se menja“ (World Organisation for Animal Health (2026). – The State of the World’s Animal Health 2026. – A global overview of animal health in a changing world)

Svetska organizacija za zdravlje životinja (World Animal Health Organization – WOAH) je 13.05.2026. objavila tehnički izveštaj o stanju zdravlja životinja u svetu 2026. – Globalni pregled zdravlja životinja u svetu koji se menja (World Organisation for Animal Health (2026). – The State of the World’s Animal Health 2026. – A global overview of animal health in a changing world).

Ovo je drugo izdanje izveštaja o stanju zdravlja životinja u svetu, a situacija koju opisuje je hitnija od one koja je dokumentovana pre godinu dana.

Bolest slinavka i šap je nedavno izazvala neviđene epidemije u Južnoj Africi. Širenje crva parazitske muve koja jede meso (New World screwworm, a flesh-eating parasitic fly), takođe izaziva zabrinutost, sa desetinama hiljada slučajeva prijavljenih širom Centralne Amerike. Bolest kvrgave kože (nodularni dermatit) je prvi put stigla do Zapadne Evrope. Širom sveta, ptičji grip (avijarna influenca) je zabeležio preko 2.000 epidemija kod životinja u periodu koji pokriva ovaj izveštaj, šireći se na nove vrste i nova područja, iako još uvek nije potvrđen trajni prenos sa čoveka na čoveka.

Ovaj izveštaj je strukturiran u dva komplementarna dela. Prvi deo se odnosi na investicije: zašto zdravlje životinja nije samo važna tehnička briga, već strateški prioritet koji povezuje bezbednost hrane, javno zdravlje, trgovinu, sredstva za život, otpornost na klimatske promene i, sve više, nacionalnu i globalnu bezbednost. Drugi deo se oslanja na osnovne sisteme podataka Svetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) : Svetski informacioni sistem o zdravlju životinja (World Animal Health Information System – WAHIS), informacioni sistem o učinku veterinarskih službi (Performance of Veterinary Services Information System – PVS IS), globalnu bazu podataka o upotrebi antimikrobnih sredstava kod životinja (The Global Database on ANImal antiMicrobial USE – ANIMUSE) i WOAH opservatoriju (WOAH Observatory).

Ono što dokazi, navedeni u ovom izveštaju, pokazuju nije prijatno za čitanje. Naime, više od 20% globalne proizvodnje životinja se svake godine gubi zbog bolesti koje se inače mogu sprečiti. Godišnje, manje od milijardu američkih dolara razvojne pomoći širom sveta stiže do veterinarskih službi namenjenih prevenciji zoonotskih bolesti, tako da je manje od 2,5% – sve manjeg globalnog budžeta za javno zdravstvo trenutno usmereno na prvu liniju sprečavanja zoonotskih pandemija.

Ali ovaj izveštaj se ne odnosi samo na aspekte koji zabrinjavaju, već je podjednako i o tome šta ide kako treba, prikazujući konkretne primere. Na primer, poput veterinara u Kolumbiji koji putuje do šest sati brodom u Amazon kako bi obučio članove lokalne zajednice da deluju kao mreža ranog upozoravanja. Norveška eliminiše 99% upotrebe antibiotika u svojoj industriji lososa, nakon kontinuiranih ulaganja u vakcinaciju i prevenciju bolesti. Ujedinjeno Kraljevstvo suzbija epidemiju slinavke i šapa za 58 dana, uz trošak od 47 miliona funti u poređenju sa 8 milijardi funti u ranijem, nedovoljno pripremljenom odgovoru. Ovo nisu izuzetne priče. To su primeri šta donose kontinuirana, dobro osmišljena ulaganja u sisteme zdravlja životinja.  

Dovođenje veterinarskih službi širom sveta do kvaliteta neophodnog da ispune zahteve međunarodnih standarda koštalo bi približno 2,3 milijarde američkih dolara godišnje, što je manje od 0,05% od iznosa koji je izazvala borba protiv COVID-19 samo u jednoj godini. Razlika između onog što je potrebno i onoga što se ulaže nije problem o kome bi kreatori politike trebalo apstraktno da raspravljaju, jer to je stvar izbora nacionalne politike. I to je nešto što ovaj izveštaj traži od donosilaca odluka, finansijera, partnera i građana da preispitaju.

Predlog koji ovaj izveštaj iznosi je jednostavan, ali značajan: zdravlje životinja nije opcionalni trošak za vlade država. To je strateška investicija u ekonomsku stabilnost, bezbednost hrane, zaštitu zdravlja, održivi razvoj i nacionalnu i globalnu bezbednost koja zavisi od saznanja šta cirkuliše u životinjama pre nego što dospe do ljudi.

U svetu gde se pojava i cirkulacija bioloških rizika dramatično ubrzava i smanjenja budžeta za monitoring zdravlja životinja, to ulaganje nije opciono. To je odgovoran izbor. Stoga se mora finansirati sistem zaštite zdravlja životinja kao globalno javno dobro, jer koristi koje ono generiše prelaze sve granice, a rizike nedovoljnog ulaganja dele svi. Održavanje zdravlja životinja je često nevidljivo kada sve funkcioniše dobro. Ovaj izveštaj ima za cilj, kroz dokaze, da ga učini vidljivim i da pruži snažne argumente za ulaganje  u zdravlje životinja sada.

Izveštaj možete preuzeti na:

https://www.woah.org/app/uploads/2026/05/sowah26-english-digital-optimised-single-page.pdf

Source: World Organisation for Animal Health (2026). – The State of the World’s Animal Health 2026. Paris, 192 pp. https://doi.org/10.20506/ woah.3742. Licence: CC BY-SA 3.0 IGO.

Facebook
Twitter
LinkedIn