Akvakultura i zdravlje vodenih životinja na globalnom dnevnom redu

Akvakultura i zdravlje vodenih životinja na globalnom dnevnom redu

Zdravlje i dobrobit riba, mekušaca, rakova i vodozemaca dugo su bili zanemareni aspekt veterinarske politike, iako su proizvodi vodenih životinja među najbrže rastućim izvorima hrane i kojima se najviše trguje širom sveta. Priznajući važnost zdravlja vodenih životinja Svetska organizacija za zaštitu zdravlja životinja (World Organization for Animal Health – WOAH) razvija posebne alate za njegovo očuvanje, još od 1960-ih.

Svet nikada nije konzumirao više proteina poreklom iz akvakulture/ribarstva nego danas. Proizvodnja u ribarstvu i akvakulturi dostigla je rekordnih 223,2 miliona tona u 2022, uglavnom zbog intenzivnog rasta proizvodnje u akvakulturi, posebno u Aziji. Procenjuje se da oko 600 miliona ljudi obezbeđuje sredstva za život baveći se ribarstvom i akvakulturom, uključujući radnike u proizvodnji/ribare, njihove porodice i čitave privrede koje oni podržavaju. Proizvodnja u akvakulturi je stoga jedna od glavnih poluga za život i sigurnost hrane širom sveta i očekuje se da će nastaviti dalje da raste. Predviđa se rast od 14% do 2030. godine.

– –

„Revolucija morskih plodova“: procena važnosti zdravlja vodenih životinja 

Procenjuje se da će globalna ponuda morskih plodova porasti sa 154 miliona tona u 2011. na 186 miliona tona u 2030. – povećanje isključivo zasnovano na akvakulturi. Štaviše, sistemi proizvodnje hrane i način na koji se razvijaju igraju ključnu ulogu u rešavanju klimatskih promena.

Mnoge međunarodne organizacije i istraživački timovi preporučuju ishranu koja treba da da bude više bazirana na hrani biljnog porekla, uz smanjenje konzumacije govedine, živine, svinjetine i jaja, ali istovremeno povećanje konzumacije morskih plodova u cilju postizanja održivosti sistema proizvodnje hrane. Stoga sektor akvakulture ima ključnu ulogu u suočavanju sa jednim od najhitnijih globalnih izazova u svetu.

Da bi akvakultura ispunila ovu potražnju bez povećanja uticaja na životnu sredinu ili predstavljanja rizika po zdravlje, poput transfera bakterija rezistentnih na antibiotike, postoji potreba za stalnim poboljšanjima u proizvodnim sistemima, u celom lancu. Konkretno, razvoj međunarodnih propisa i standarda, uključujući one o dobrobiti vodenih životinja, može pokrenuti ovaj rast na ekološki prihvatljiv način.

Ovim putem podstičemo studente, odnosno naše kolege, doktore veterinarske medicine, da razmote i potencijalnu karijeru u oblasti akvakulture imajući u vidu da će u svetu rasti potreba za stručnjacima koji se bave zdravstvenom zaštitom riba, mekušaca, rakova.

– –

Tim istraživača, naših kolega, objavio je naučni rad iz oblasti antimikrobne rezistencije (AMR) u akvakulturi i strategija za sprečavanje rizika baziranih na konceptu `Jednog zdravlja` pod naslovom: “Antimicrobial Resistance in Aquaculture: Risk Mitigation within the One Health Context”, u Specijalnom izdanju vrhunskog međunarodnog časopisa `Foods` (Special Issue: Risk Assessment and Risk Management for Foodborne Pathogens, Antimicrobial Resistance and Contaminants along the Food Chain).

 

Facebook
Twitter
LinkedIn